Rodjenje i rano detinjstvo
Vladika Nikolaj Velimirović rodjen je na Tucindan 23. decembra, po starom, ili 5. januara 1881. godine, po novom kalendaru. Rodno mesto Vladike Nikolaja je maleno planinsko selo Lelic, smesteno na severnim padinama planine Povlena, nedaleko od Valjeva. Roditelji njegovi, Dragomir i Katarina, prosti sumadijski seljaci, imali su devetoro dece. Nikola (Vladicino svetovno ime) bio je prvo dete u roditelja. Ostalih osmoro je poumiralo od raznih bolesti, a jedan od njih - Dusan (otac blazenopocivseg Vladike Jovana), poginuo je u ratu 1914. godine. Mali Nikola je krsten u manastiru Celijama, koji je tada bio parohijska crkva sela Lelic.
Znamenita porodica Velimirovica potiče od Antonija - Ante Jovanovica, koji se u valjevski kraj doselio iz Srebrenice u Bosni. I danas taj zaseok u Leliću zovu “Bosnjaci”. Antonije je bio nacelnik sreza podgorskog i jedan od vidjenijih ljudi u tadasnjoj Srbiji. Sahranjen je ispred severnih vrata manastira Celija. Grob mu je do danas dobro ocuvan sa kamenom plocom i krstom od crvenog mermera.
Joakim Vujic, u svome “Putesestviju po Serbiji”, zapisao je susret sa nacelnikom sreza podgorskog Antonijem Jovanovicem u Lelicu. Po Antonijevom sinu Velimiru nastalo je prezime Velimirovic.
Mali Nikola je odgojen i vaspitan u uglednoj srpskoj patrijarhalnoj zadruzi koja je imala preko tridesetoro celjadi. Otac Dragomir, bio je retko pismen seljak za ono doba. Pored uobicajenih seoskih poslova, bio je pisar i delovodja sreza podgorskog. Do danas su sacuvane deobne presude pisane njegovim lepim i citkim rukopisom. Posto je zbog poslova cesto odsustvovao od kuce, brigu o vaspitanju dece preuzela je njegova smerna supruga Katarina - potonja monahinja Ekatarina.
Ona je prvi ucitelj i vaspitac malog Nikole. Jos kao dete vodila ga je za rucicu u obliznji manastir Celije na bogosluzenje i pricesce. Ucila ga da se prekrsti i kako se Bogu moli. Tih prvih detinjih dana pored toploga skuta materinog, Nikolaj se docnije cesto secao. Jedan takav dogadjaj, opisao je u svojoj autobiografskoj molitvenoj pesmi - “Molitva roba u tamnici”.
Vladika Nikolaj Velimirović rodjen je na Tucindan 23. decembra, po starom, ili 5. januara 1881. godine, po novom kalendaru. Rodno mesto Vladike Nikolaja je maleno planinsko selo Lelic, smesteno na severnim padinama planine Povlena, nedaleko od Valjeva. Roditelji njegovi, Dragomir i Katarina, prosti sumadijski seljaci, imali su devetoro dece. Nikola (Vladicino svetovno ime) bio je prvo dete u roditelja. Ostalih osmoro je poumiralo od raznih bolesti, a jedan od njih - Dusan (otac blazenopocivseg Vladike Jovana), poginuo je u ratu 1914. godine. Mali Nikola je krsten u manastiru Celijama, koji je tada bio parohijska crkva sela Lelic.
Znamenita porodica Velimirovica potiče od Antonija - Ante Jovanovica, koji se u valjevski kraj doselio iz Srebrenice u Bosni. I danas taj zaseok u Leliću zovu “Bosnjaci”. Antonije je bio nacelnik sreza podgorskog i jedan od vidjenijih ljudi u tadasnjoj Srbiji. Sahranjen je ispred severnih vrata manastira Celija. Grob mu je do danas dobro ocuvan sa kamenom plocom i krstom od crvenog mermera.
Joakim Vujic, u svome “Putesestviju po Serbiji”, zapisao je susret sa nacelnikom sreza podgorskog Antonijem Jovanovicem u Lelicu. Po Antonijevom sinu Velimiru nastalo je prezime Velimirovic.
Mali Nikola je odgojen i vaspitan u uglednoj srpskoj patrijarhalnoj zadruzi koja je imala preko tridesetoro celjadi. Otac Dragomir, bio je retko pismen seljak za ono doba. Pored uobicajenih seoskih poslova, bio je pisar i delovodja sreza podgorskog. Do danas su sacuvane deobne presude pisane njegovim lepim i citkim rukopisom. Posto je zbog poslova cesto odsustvovao od kuce, brigu o vaspitanju dece preuzela je njegova smerna supruga Katarina - potonja monahinja Ekatarina.
Ona je prvi ucitelj i vaspitac malog Nikole. Jos kao dete vodila ga je za rucicu u obliznji manastir Celije na bogosluzenje i pricesce. Ucila ga da se prekrsti i kako se Bogu moli. Tih prvih detinjih dana pored toploga skuta materinog, Nikolaj se docnije cesto secao. Jedan takav dogadjaj, opisao je u svojoj autobiografskoj molitvenoj pesmi - “Molitva roba u tamnici”.
Poslednji izmenio dragana dana 19/8/2008, 12:39, izmenjeno ukupno 1 puta